Pratite nas:

        twitter        

U četvrtak 19. svibnja 2016. Nj.E. József Zoltán Magyar, veleposlanik Madžarske Republike u Republici Hrvatskoj, održao je predavanje Quo vadis, Hrvatska i Mađarska? Predsjednik Hrvatskog diplomatskog kluba Smiljan Šimac srdačno je pozdravio visokoga gosta i okupljene, a osobito predstavnike MVEP-a, stranih veleposlanstava i medija, te je sažeto predstavio predavača.

Vlp Magyar govorio je o povijesti i odrednicama odnosa i suradnje dviju susjednih zemalja, počevši od 12. stoljeća kada je stvorena unija Madžara i Hrvata, preko Sigetske bitke pa do današnjih dana kada su obje države članice Europske unije.

Naveo je da je Mađarska Republika u Republici Hrvatskoj imala generalni konzulat od 1990., a povodom ratifikacije priznanja RH podigla je diplomatske odnose na razinu veleposlanstava. U ranim 90-im godinama potpisani su svi bitni ugovori za pokretanje normalnih međudržavnih odnosa. Pri tome je posebna važnost dana poziciji nacionalnih manjina i zaštita njihovih prava. Mađarska je imala važnu ulogu u toku priprema za ulazak Hrvatske u EU, te doprinijela završetku pregovora po svim poglavljima. Na putu ulaska RH u NATO imala je ulogu Contact Point Embassy; madžarski parlament bio je drugi koji je to ratificirao.

U posljednje vrijeme posebno značenje u odnosima dviju zemalja imaju strateški projekti od važnosti za cijeli istočni prostor EU-a. U prvom redu treba istaknuti tzv. Uspravnicu od Baltika do Jadrana, prostor koji mora biti motor europskoga gospodarskog razvoja. Ovo područje treba ojačati, posebno izgradnjom moderne prometne i energetske infrastrukture. Potpisana su tri energetska ugovora: o sigurnosti, o strateškom partnerstvu i o skladištenju određenih energenata. Suradnja INA-e i MOL-a zasniva se na zamisli da se stvori jedan energetski kompleks s Poljacima, što se do sada nije uspjelo. Mora se vratiti projektu LNG terminala jer to zahtijeva EU radi uspostavljanja diversifikacije na tom polju.

Mađarska je bila prva zemlja koja se je s RH-om povezala autocestom. Koridori će se nastaviti graditi dalje prema jugu, kroz Bosnu i Hercegovinu, kako bi se u dogledno vrijeme stiglo do Ploča. Moderna željeznica do Rijeke je veliki, iznimno dobar i financijski težak projekt koji se bez dogovora teško može realizirati. Jačanjem gospodarstva snažno je porasla trgovinska razmjena. Istovremeno, Hrvatska se prepoznaje kao zemlja u koju se isplati ulagati kapital pa se, većim dijelom preko MOL-a, ušlo na hrvatsko financijsko tržište. Madžari su se oporavili od krize, mogu više trošiti na turizam, pa je prošle godine značajno porastao broj madžarskih turista u Hrvatskoj.
Do sada se nismo sporazumjeli u pitanju izbjeglica, danas se dvojako komunicira oko toga. Također treba riješiti i pitanja Shengena.

Na kraju predavanja vpl Magyar je pitanju iz naslova dao jedan drugi vid: “Kako dalje, Gospodine? Po Ivanovu evanđelju Isus Krist je, navodno, rekao: „Tamo kamo ja idem ti još ne možeš, ali ići ćemo u istome smjeru, pa ćemo se naći.” Evo, ja to želim za odnose između RH i Madžarske.“

Predsjednik Šimac srdačno je zahvalio predavaču i otvorio raspravu u kojoj su sudjelovali on, veleposlanici Ivo Kujundžić i Bosiljko Mišetić, članovi HDK, novinarka čije se ime nije dalo razabrati, Péter Szekeres, bivši predsjednik Madžarskoga kulturnoga društva Ady Endre u Zagrebu i Ljiljana Pancirov, tajnica HDK.

Cjelokupni tekst predavanja i rasprave objavljen je u Glasniku 3-2016.

LJ. Š.

FOTO ALBUM

HDK u brojevima

122 člana (8 počasnih, 93 redovna i 21 pridruženi)

72 veleposlanika, 4 voditelja Ureda Republike Hrvatske u inozemstvu 1991. godine, 17 generalnih konzula

akademici, sveučilišni profesori, znanstvenici, prvi predsjednik Hrvatskoga sabora, 8 ministara u Vladama RH od kojih 3 ministra vanjskih poslova, državni tajnici i visoki hrvatski diplomati.

Iz života HDK

Kontakt

Potražite nas na adresi:

Petretićev trg 2, 10000 Zagreb

hdk @ mvep.hr